Sve su češće zajedničke akcije policija Bosne i Hercegovine, Srbije i HrvatskeAP
Piše: Rešad Dautefendić
Direktor Agencije za istrage i zaštitu Goran Zubac istakao je snažnu opredijeljenost svih zaposlenih u Agenciji da se odlučno bore protiv terorizma, organiziranog i finansijskog kriminala, te naglasio da nakon akcija "Lutka" i "Boss" u Bosni i Hercegovini ništa više neće biti isto. U ovim akcijama
SIPA-e uhapšeno je 25 osoba koje se dovode u vezu s krivičnim djelima ubistva, pokušajem ubistva, iznuda, zelenaštvo i razbojništva.
Međutim, nije uhapšen najtraženiji
Naser Keljmendi, za kojim je prije ovih akcija SIPA-e SAD raspisala interpolovu potjernicu. Kako tvrde sve policije u regiji, Keljmendi je vođa jedne od najjačih albanskih kriminalnih grupa na Balkanu, pa je upisan na crnu listu SAD-a i označen kao najopasnija osoba u Evropi, koji je prijetnja i za SAD.
Među deset najjačih mafija u svijetu nalazi se albanska mafija, a sastoji se od velikog broja kriminalnih organizacija koje se nalaze u Albaniji. Oni su aktivni u SAD-u i u evropskim zemljama. U SAD-u i Velikoj Britaniji albanska mafija bavi se prostitucijom, drogom, reketarenjem i poznata je po žestokom nasilju prema svima koji joj pokušaju omesti prljave poslove.
Naser Keljmendi rođen je u Peći, živi u Sarajevu i često putuje u Crnu Goru. Da li se krije u ovoj zemlji još nije sa sigurnošću utvrđeno. U Kantonu Sarajevo protiv Keljmendija i njegovih sinova Elvisa, Liridona i Besnika u proteklih nekoliko godina podnijeto je više od deset krivičnih prijava, uključujući i one za ubistvo, pokušaj ubistva i nasilničko ponašanje.
Keljmendi 'bez granica'
SIPA je još 2008. godine, na sastanku Generalnog sekretarijata Interpola u Francuskoj opisala Keljmendija kao čovjeka na čelu jedne od najbolje organiziranih zločinačkih organizacija, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regiji, koja je umiješana u krijumčarenje droge i cigareta, trgovinu ljudima, pranje novca i zelenašenje. Keljmendijeva organizacija u Bosni i Hercegovini ima članove u Sarajevu, Tuzli i Zenici, a njen utjecaj proteže se i na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku i SAD. Prema podacima policije iz Srbije, koje su prenosili mediji, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina koji u Peć stiže iz Turske i Albanije, a zatim se, preko Novog Pazara, prenosi u zapadnu Evropu.
Akcija SIPA-e će se nastaviti, jer je u ratnim i poratnim godinama Bosna i Hercegovina najomiljenije mjesto za okupljanje kriminalaca svih vrsta, koji su nesmetano mogli praviti svoje mafijaške organizacije. Slična situacija je i u regiji, pa su sve češće zajedničke akcije policija Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Policija Srbije je još 2009. godine izvela jednu od najznačajnijih akcija pod imenom "Morava", u kojoj je uhapsila 654 narko-dilera. U ovoj akciji, koja je izvedena širom Srbije, pretreseno je blizu 600 objekata i zaplijenjeno nekoliko desetina kilograma narkotika, skoro milon falsificiranih dolara, velika količina oružja, a oduzeto je blizu 20 luksuznih automobila. Tada je narko-mafija prijetila smrću bivšem predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.
Tri glavne grupe
Srpska mafija posluje u više od deset zemalja, uključujući Njemačku, SAD, Veliku Britaniju, Francusku... Oni su uključeni u različite aktivnosti, kao što su trgovina drogom, krijumčarenje, naručena ubistva, reketiranje, kockanje i velike krađe i svrstani su među deset najorganiziranijih mafija u svijetu. Srbija ima tri glavne mafijaške grupe pod nazivom Voždovac, Surčin i Zemun. Trenutno postoji blizu 40 razbojničkih grupa koje rade u Srbiji.
Polovinom ove godine u Hrvatskoj je razbijen još jedan krijumčarski lanac, kojim su italijanskoj mafiji dopremali oružje i eksploziv, skriveni u cirkuskim vozilima. Roba je stizala iz Hrvatske i još nekih balkanskih zemalja i to je prekinuto operacijom "Panakiri". Riječ je o akciji koja je pokrenuta još 2007. godine, a bila je usmjerena protiv krijumčara koji su za
šverc droge i oružja u Italiju koristili dijelove pokretnog lunaparka.
Ukupno 21 osoba uhapšena je u završnici operacije koju su realizirali policajci iz Italije. Utvrđeno je da su hašiš i kokain krijumčareni uglavnom iz Španije, dok su oružje i eksploziv dopremani iz Hrvatske i Grčke. Istražitelji su utvrdili da su upravo u Hrvatskoj nabavljali oružje naprednih tehničkih karakteristika, a među njima je bilo i "mikro uzzija" i "škorpiona". Zaplijenjeno je i sedam kilograma trotila, električni detonatori i razni drugi eksploziv i municija.
Mala Crna Gora i velika mafija
Prema podacima Interpola i Europola, Podgorica je jedan od centara automafije na Balkanu. Mafija Crne Gore je niz godina bila vodeća u švercu cigaretama. Kad su narkotici u pitanju, u Crnoj Gori aktivno je najmanje 15 grupa koje su dio nekog od međunarodnihg lanaca za krijumčarenje droge, izjavio je nedavno rukovodilac odsjeka crnogorske policije za borbu protiv droga Miodrag Laković. On je kazao da crnogorska policija ima podatake o "značajnom broju ljudi" iz Crne Gore koji su uključeni u međunarodi lanac trgovine drogom i naveo da te osobe novcem stečenim od prodaje droge kupuju nekretnine u Crnoj Gori, počinju legalan biznis ili ga koriste za jačanje neke kriminalne grupe.
Prema podacima crnogorske policije, najviše stalnih kriminalnih grupa "operira" u Podgorici, Baru, Rožajama, Nikšiću i Beranama, dok ima i onih koje s vremena na vrijeme obave neki posao s narkoticima. Preko Crne Gore vodi "kokainska ruta", kojom se droga iz Venecuele, Kolumbije i Perua brodovima doprema do nekih luka na Mediteranu. Kokain koji se tako doprema u manjem dijelu završava u Crnoj Gori, a veći dio se prebacuje do zemalja zapadne Evrope.
Prema Lakovićevim riječima, Crna Gora je i dalje dio lanca koji vodi od Bliskog istoka do zapadne Evrope, a "duže vrijeme aktuelna je i ruta krijumčarenja" marihuane koja dolazi iz Albanije. Droga dolazi i sa Kosova u gradove na sjeveru Crne Gore, odakle se distrubuira u druge zemlje.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
